Bol u donjem dijelu leđa i vratu

Bol u donjem dijelu leđa je važan zdravstveni problem zbog svoje visoke učestalosti.

Stopa onih koji su imali jake bolove u leđima barem jednom u životu je 75-85%. To je najčešći razlog za upućivanje ljekarima primarne zdravstvene zaštite u odrasloj populaciji.

Područje donjeg dijela kičme je centar gravitacije tijela i na njega utiču gotovo svi pokreti tijela. Stoga je to područje podložno stalnim i ponavljanim naprezanjima

Uzroci bola u donjem dijelu leđa

Uzroci bola u leđima mogu se podijeliti na mehaničke i degenerativne i inflamatorne  uzroke.

Mehanički i degenerativni uzroci

Oni su uzrok oko 95% svih bolova u leđima. Mehanički razlozi su: lumbarizacija, sakralizacija, povećanje lumbalne lordoze, diskus hernije, traume i bolovi u leđima zbog slabih mišića.
Degenerativni razlozi su starenje tkiva i kalcifikacije zbog drugih razloga.
Mehanički i degenerativni bol u donjem dijelu leđaj je bol koji se smanjuje mirovanjem, pojačava  kretanjem, često se smanjuje na toplo, pojačava se na hladno, povećava se ili smanjuje zavisno o položaju tijela, a prisutna je i kratkotrajna ukočenost ujutro. Nema izmjene u laboratorijskim nalazima krvi.

Upalni uzroci bola u donjem dijelu leđa

Bol u leđima uzrokovan inflamacijom je bolno stanje koje se karakteriše bolom u aksijalnom skeletu i sakroilijačnim zglobovima.

Najčešće se povezuje sa ankilozirajućim spondilitisom; međutim, može biti prisutan i kod drugih seronegativnih spondiloartropatija kao što su psorijatični artritis, enteropatska artropatija, juvenilni idiopatski artritis i reaktivni artritis.

Karakteristike ovog bola da se bol se povećava u mirovanju i noću, a smanjuje pri aktivnostima. Bol se pojačava primjenom topline. Postoje izmjene u laboratorijskim nalazima krvi (kao što susedimentacija, CRP, fibrinogen).

Kako liječiti bol u donjem dijelu leđa

Lijekovi i odmor

Kod degenerativnih oboljenja i mehaničkih bolova u kičmi terapija je mirovanje u trajanju od 48-72 h u akutnoj fazi bola uz medikamentoznu terapiju analgeticima, nesteroidnim antiinflamatornim lijekovima, ređe kortikosteroidima. Nakon faze mirovanja, pacijent treba da postepeno prelazi na normalne dnevne aktivnosti.

Vježbanje i fizikalna terapija

Jačanje mišića i održavanje određenog stepena fleksibilnosti izuzetno je važno u ispunjavanju opterećenja koja se prenose na naše lumbalne pršljenove. Da biste to postigli, potrebne su određene vježbe. Ono što ne treba zaboraviti je da sve vrste vježbi možda nisu prikladne za svakog pacijenta. Vrsta vježbi će se mijenjati zavisno o toga da li je bolest akutna ili hronična, vrste  oboljenja, od fizičkih i socijalnih potreba i starosti pacijenta. Drugim riječima, vježbe treba odrediti prema pacijentu. Vježbe pacijentu treba preporuči njegov ljekar.

Različiti fizikalni modaliteti (površinska i dubinska toplota, razne vrste elektroterapije, mehanoprocedure) mogu se primijeniti na pacijente s bolovima u leđima. Efekti ovih terapija su  smanjenje bolova, opuštanje mišića, regeneracija tkiva i ubrzavanje procesa oporavka. Oblik i trajanje fizikalne terapije treba biti propisan prema karakteristikama pacijenta i bolesti.

Da li je operacija neophodna kod bolova u donjem dijelu leđa?

Hirurško liječenje pacijenata s bolovima u donjem dijelu leđa neophodna je metoda liječenja u slučajevima kada je istovremeno zahvaćeno više nervnih korijena i nervi koji vode do mokraćne bešike i u slučajevima sindroma cauda equinae gdje dolazi do progresivnog gubitka snage u stopalu ili nozi. Situaciju treba vrlo dobro procijeniti kod operacija koje se izvode samo za ublažavanje boli.

Različite metode komplementarnog liječenja takođe se mogu koristiti za ublažavanje bolova u donjem dijelu leđa. Tu spadaju akupunktura, spinalna manipulacija, mezoterapija, PRP, proloterapija i ozon terapija.

Pravila koja treba primijeniti za zaštitu od bola u donjem dijelu leđa

• pacijent ne bi trebalo da dugo bude u istom položaju. Vrijeme sjedenja i stajanja ne bi trebalo da prelazi 45 minuta.
• Prilikom sjedenja treba koristiti jastuk koji podupire donji dio leđa.
• Područje donjeg dijela leđa treba zaštititi od znojenja i hladnoće
• Za spavanje treba koristiti ortopedski dušek.
• Najprikladniji položaj za ležanje je na boku sa blago savijenim nogama u kuku i koljenima.

Bol u vratu

Bol u vratu je čest zdravstveni problem i astupljen je kod oba pola I ljudi različite starosne dobi. Iako je bol u vratu rjeđi od bola u donjem dijelu leđa, javlja se kod jedne trećine populacije. Većina njih se oporavlja spontano u kratkom vremenu uz prisustvo blažih simptoma. Rijetko, može biti vrlo bolno ili čak dovoljno ozbiljno da izazove onesposobljenost.

Bol u vratu se takođe može proširiti na potiljak, ramena, ruku i prednji deo grudnog koša. Uz bol u vratu mogu biti prisutni utrnulost ruke i šake, vrtoglavica, nestabilnost i glavobolja.

Učestalost bolova u vratu raste s godinama. Tenzije u svakodnevnom životu i stres na poslu povećavaju bol u vratu. Utvrđeno je da postoji veza između bola u vratu i posla pacijenta. Bol je učestaliji kod onih koji su zaposleni. Produžen rad u fiksnom položaju (radnici na stolu, radnici na montaži, muzičari) takođe povećava bol u vratu.

U većini akutnih bolova u vratu specifičan uzrok nije poznat, ali je 95% njih uzrokovano mehaničkim razlozima.

Uzroci bolova u vratu;

Mišićnokoštani uzroci

• Kongenitalno: Tortikolis, Klippel-Feil sindrom
• Traumatično: frakture, klizanje, hernije
• Kalcifikacije, stenoza kanala
• Reuma: ankilozantni spondilitis, reumatoidni artritis, polimiozitis,
• reumatska polimijalgija
• Tumori
• Infekcije
• Poremećaji držanja
• Fibromijalgija i sindrom miofascijalne boli
• Nervni i vaskularni problemi

2- Reflektirani bolovi

3- Endokrinološki i metabolički

• Osteoporoza
• Paratiroidna bolest
• Pagetova bolest

4- Psihološki uzroci

Klasifikacija bolova u vratu prema trajanju?

1- Akutna faza: traje manje od 1 mjeseca.

2- Subakutna faza: traje 1-3 mjeseca.

3- Hronična faza: traje duže od 3 mjeseca

Koje su dijagnostičke metode kod bolova u vratu?

Vjerovatnoća otkrivanja uzroka bolova u vratu ne prelazi 20% u dobu od 20-50 godina i 12-15% u svim životnim dobima. Stoga u većini slučajeva nisu potrebne dodatne metode ispitivanja tokom prve evaluacije.
Laboratorijske pretrage treba obaviti kod sumnje na infekciju, reumatske probleme, karcinom i bolesti kostiju.

Elektromioneurografija ( EMNG) uglavnom se radi kod bolova u vratu uz mogućnost kompresije nervnog korena. Pokazuje koji je nervni korijen pod pritiskom i težinu kompresije, razlikuje bolesti mišića i nervnog sistema.

Ne treba zaboraviti da kod pacijenata sa bolom u vratu nijedan od naprednijih dijagnostičkih pregleda kao što su radiografija, CT, MRI ili scintigrafija kostiju ne može zamijeniti anamnezu i fizikalni pregled, te liječenje treba planirati prema tegobama pacijenata i rezultatima kliničkog pregleda.

U kojim situacijama treba obaviti radiološku dijagnostiku?

• Starija životna dob
• Nedavna trauma
• Produžena upotreba kortikosteroida
• Karcinom
• Prisustvo infekcije
• Povišena telesna temperatura
• 10% gubitka tjelesne težine u roku od 6 mjeseci
• Prisustvo dugotrajnog bola
• Neurološki simptomi

Koji su principi liječenja bolova u vratu?

Liječenje bolova u vratu  je u početku simptomatsko  ( ublažavanje bola i smanjenje spazma), a potom se preduzimaju mjera za sprečavanje recidiva i korekcija biomehanike kako bi se prekinuo začarani krug bol-spazam-bol. Glavne metode koje se koriste u liječenju su:

Odmor u krevetu i okovratnik

Bolesnik se prvo mora informisati o mogućim uzrocima njegovog bola i edukovati o svojoj bolesti. Utvrđeno je da je kod akutnog bola dovoljno 2-3 dana mirovanja, a kod radikularnog 7 dana mirovanja. Mirovanje duže od 1 sedmice dovodi do smanjenja pokreta u zglobovima, skraćivanja mekog tkiva i smanjenja mišićne snage i dekondicioniranosti.

Korištenje okovratnika treba koristiti kratko vrijeme kod akutnog bola u vratu ne bi trebalo da bude duže od 1,5 mjesec.

Lijekovi

Koji su ciljevi medikamentozne terapije?

Smanjenje bola

Povećanje funkcije i kretanja

Obnavljanje obrazaca spavanja koji su poremećeni zbog bola i drugih tegoba

Ponovna socijalizacija

Sprječavanje odsustva sa posla uzrokovanog bolom i fizičkom neaktivnošću

Smanjenje anksioznosti, napetosti i depresije zbog bola

Lijekovi protiv bolova, mišićni relaksansi, antidepresivi, kortikosteroidi mogu se koristiti kod bolova u vratu zavino od stanja pacijenta.

Primjena fizikalne terapije

Fizikalna terapija i programi vježbanja, koji zauzimaju najvažnije mjesto u liječenju, koriste se dugi niz godina jer smanjuju tegobe i mogu se sigurno primjenjivati.

U fizikalnoj terapiji mogu se primjenjivati elektroterapija, termoterapija, mehanoterapija, fototerapija, hidroterapija.

Vježbe

Koje su glavni ciljevi vježbanja kod bolova u vratu?

Omogućavanje bezbolnog i punog  obima pokreta u vratu i ramenima

Postizanje snage, izdržljivosti i ravnoteže mišića

Prevencija gubitka fizičke funkcije

Prevencija ponavljanih tegoba

Omogućavanje adaptacije

Objezbeđivanje povratka pacijenata s hroničnim bolom u vratu u produktivniji život i poboljšanje kvaliteta života

Vježbe u akutnoj fazi koje se sprovode nakon perioda mirovanja imaju za cilj smanjenje bola i zaštitu ošteđenih struktura od daljnjeg oštećenja. U subakutnom periodu cilj je obnavljanje funkcija oštećenih i potpornih struktura. U hroničnoj fazi objezbeđuju otklanjanje psihičkih problema I poboljšanje fizičke funkcionalnosti.

Vježbe obima pokreta, istezanja, jačanja, posture, koordinacije i aerobne kondicione vježbe su korisne kod bolova u vratu.

Spa tretmanom postiže se smanjenje praga bola i mišićnog spazma i povećanje kvaliteta života.

Da li je potrebno hirurško liječenje?

Hirurško liječenje neophodno je kod slijedećeg:

Prisustvo discus hernije koja komprimuje kičmenu moždinu s progresivnim gubitkom mišićne snage, osjećaja i refleksa

Prisustvo tumora ili apscesa u kičmi

Simptoma koji traju duže od 3 mjeseca uprkos liječenju, intenzivnog bola i kada simptomi narušavaju kvalitet života

prijelom kičmenih pršljenova I dislokacija

prisustvo ozbiljnih neuroloških ispada zbog kompresije kičmene moždine

Korisni savjeti za osobe s bolovima u vratu

Nikada nemojte podizati, vući ili gurati teške predmete. Podijelite teret koji ćete nositi podjednako na obje ruke.

Ne podižite teret iznad nivoa glave.

Nemojte držati vrat stalno nagnut naprijed ili u istom položaju.

Dok sjedite, držite leđa ispravljena

Ako je potrebno, ojačajte vrat jastukom za vrat koji odgovara vašoj oblini vrata.

Nemojte koristiti previše visoke jastuke.

Dobro organizujte svoje radne uslove ( ekran kompjutera da bude u visini očiju)

Promijenite položaj svakih 30 minuta, posebno za kompjuterom i stolom.