Šta je sindrom fibromijalgije?

fibromijalgija; To je kronična mišićno-koštana bolest koju karakteriziraju rašireni bol i osjetljive tačke u određenim dijelovima tijela. To je kronična bolest koja ne uzrokuje ograničenje pokreta i deformacije u zglobovima već narušava kvalitetu života osobe.

Koja su stanja koja uzrokuju fibromijalgiju?

Iako uzrok bolesti nije poznat, stres, anksioznost, depresija, perfekcionistička ličnost, neurohormonalni poremećaji, poremećaji imunološkog sistema, problemi s mišićima, virusne infekcije slične gripi, buka, fizičke ozljede, fizičke i psihičke traume (saobraćajna nesreća, seksualni odnos u djetinjstvu zlostavljanje, razvod, Smatra se da mnoga stanja kao što je smrt osobe), teški radni tempo, vlažna okolina, poremećaji spavanja i dugotrajna upotreba kompjutera uzrokuju fibromijalgiju kod osoba s genetskom predispozicijom.

Koja je prevalencija fibromijalgije i ko se vidi?

Pogađa oko 2% društva. Iako se može vidjeti u svim životnim dobima i oba spola, najčešće se javlja kod žena između 25-55 godina i više kod žena nego muškaraca. Ova bolest se javlja i kod djece i starijih osoba.

Koji su simptomi fibromijalgije?

Znakovi i simptomi koji čine kliničku sliku sindroma fibromijalgije su raznoliki. Glavni znakovi i simptomi su kronični rašireni bol, ukočenost, umor, osjetljive i bolne točke, te poremećaj spavanja.

Koji su nalazi fizičkog pregleda?

Bolne tačke: To je bol u 11 od 18 posebnih tačaka u različitim delovima tela primenom pritiska od 4 kg prstom koji definiše Američko udruženje za reumatologiju (ACR).
Dermografizam: To je oblik urtikarije (koprivnjače) koji se javlja nakon grebanja ili trljanja kože tvrdim predmetom ili kada odjeća i donje rublje stisnu tijelo.
Cutis anserine: Stanje kože koje karakteriše uspravna dlaka na njoj zbog hladnoće ili straha; guščja koža.
Cutis marmaratus: Crveno-ljubičaste linije na koži uzrokovane poremećajem cirkulacije uzrokovanim infekcijom ili iznenadnim promjenama temperature.

Kako se dijagnostikuje fibromijalgija?

Laboratorijski testovi i radiološki pregledi kod fibromialgije ne rade se radi dijagnoze, već da bi se isključile bolesti koje se mogu zamijeniti s drugim fibromialgijama. Laboratorijski testovi daju normalne rezultate kod fibromijalgije. Ukoliko nema upalnih reumatskih bolesti ili znakova vratne i lumbalne kile, radiološki pregled nije potreban. Fibromijalgija se dijagnosticira anamnezom i kliničkim pregledom. Fibromijalgija se dijagnosticira raširenim bolom u desnoj i lijevoj polovini tijela, donjem i gornjem dijelu struka duže od 3 mjeseca, kao i bolom u osovini kičme i otkrivanjem 11 bolnih tačaka pri pregledu.

Koja se stanja brkaju s fibromijalgijom?

Upalne reumatske bolesti, hipotireoza, neuropatski bolovi, sindrom kroničnog umora, sindrom miofascijalne boli i neke neurološke bolesti i lijekovi za snižavanje kolesterola (statini)

Koji su ciljevi liječenja fibromijalgije?

Danas ne postoji tretman koji omogućava potpuni oporavak od fibromijalgije. Liječenje je usmjereno na smanjenje tegoba, očuvanje i poboljšanje kvalitete života i funkcija.

Koji su pristupi liječenju fibromijalgije?

Liječenje ove bolesti može se obaviti sa 4 glavna pristupa. Lijekovi. fizikalna terapija, psihosocijalni pristup i komplementarne terapije

Psihosocijalni pristup

U liječenju, kao i kod svake bolesti, vrlo je važno informirati i educirati pacijenta o bolesti. Cilj treninga je poboljšati samoupravljanje i samoefikasnost pacijenta, steći sposobnost suočavanja sa pritužbama, te pozitivno promijeniti negativne percepcije kao što su frustracija i bespomoćnost. Osim toga, edukacijom treba povećati pacijentovu usklađenost s liječenjem. Pacijentu treba reći da je njegova bolest “stvarna”, ali ne deformirajuća ili onesposobljavajuća bolest.

Liječenje počinje tako što se pacijent oslobodi mehaničkih naprezanja. Zatim, potrebno je pokušati smanjiti štetne navike poput alkohola i pušenja jer i pojačavaju bol i slabe mišiće. Prekomjeran unos kofeina narušava kvalitetu sna i povećava pacijentove tegobe.

U liječenju, pacijenta treba poučiti nekim promjenama u ponašanju. Pacijentima treba reći da se klone stresa i pretjeranog uzbuđenja i pokušaju smanjiti napetost. Treba mu pokazati perfekcionističku ličnost pacijenta i njegovu pedantnost u svakodnevnim životnim aktivnostima i reći mu da treba da napravi pauzu dok obavlja fizičku aktivnost, kućne poslove i hobije.

Pacijenta treba motivirati da radi i bude aktivan. Međutim, posao pacijenta ne bi trebalo da bude dugo sedenje ili stajanje, a potrebno je regulisati radno mesto i uslove rada pacijenta.

Lijekovi

U liječenju fibromijalgije primjenjuju se lijekovi protiv bolova, antidepresivi, antiepileptici, relaksanti mišića i lijekovi za regulaciju sna, ovisno o stanju pacijenta i pacijenta.

Fizioterapija

Primjenjuju se fizikalne terapije i programi vježbanja, koji zauzimaju najvažnije mjesto u liječenju.

U fizikalnoj terapiji se mogu izvoditi struje za smanjenje boli kao što su vruća aplikacija, TENS ili interferencija, ultrazvuk, laser, hil terapija, cupping terapija, masaža, tepiranje, suho iglanje, injekcije u trigger point, aplikacije za mobilizaciju i manipulaciju.

Hidroterapijom se osigurava smanjenje praga boli i broja bolnih točaka te povećanje kvalitete života.

Vježbe

Glavni ciljevi vježbanja su smanjenje stresa, održavanje i povećanje mišićne snage i izdržljivosti, te osiguravanje pravilnog držanja. Poznato je da pacijenti s fibromijalgijom imaju smanjenje mišićne snage i mišićnog stanja. Loše stanje također povećava rizik od oštećenja mišića od mikrotrauma, što uzrokuje bol i umor. Općenito, utvrđeno je da su kardiovaskularne (aerobne), jačanje, istezanje, opuštanje i vježbe u vodi korisne kod fibromialgije. Istraživanja su pokazala da kardiovaskularne (aerobne) vježbe i vježbe za jačanje poboljšavaju fizičke funkcije, kvalitet života i bol. Budući da se bol i umor ovih pacijenata povećavaju kada počnu vježbati, najprije se mogu obaviti lagane aktivnosti poput hodanja, plivanja, vožnje bicikla. Program vježbanja se može postepeno povećavati kako se stanje i snaga mišića vremenom povećavaju. Vrsta i intenzitet vježbe treba prilagoditi pacijentu. Ove vježbe treba raditi 3-4 puta sedmično po 20-30 minuta.

Vježbe držanja su važne za ove pacijente za procjenu držanja i ispravljanje lošeg držanja. Pacijente treba savjetovati da spavaju u ortopedskom krevetu i koriste ortopedske jastuke.

Komplementarni tretmani

Prehrana, ozonoterapija, akupunktura, hipnoza, klinički pilates i tehnike meditacije (TAI chi, Yoga, Qi gong) mogu se primijeniti u sklopu liječenja kod pacijenata sa fibromijalgijom, u skladu sa kliničkim stanjem i stanjima pacijenta.