Šta je kičmena moždina? Koja je njegova važnost?

Kičmena moždina je nervni snop koji je dio centralnog nervnog sistema kao produžetak mozga i nalazi se unutar kičmenog kanala. Svi nervi koji dopiru do naših ruku i stopala, kao i niz nerava koji dopiru do mišića grudnog koša, mjehura, crijeva i genitalija, izlaze iz kičmene moždine.

Koji su uzroci ozljede kičmene moždine?

Kičmena moždina se proteže od mozga do vrata, leđa, lumbalnog i sakralnog regiona preko kičmenog kanala u sredini kičme. Oštećenje kičmene moždine nastaje kao posljedica oštećenja kralježnice iz više razloga, poput saobraćajnih nesreća, i jedan je od najčešćih uzroka ozljeda kičmene moždine u svijetu, kao i pada s visine, povreda vatrenim oružjem i sportske ozljede, posebno skakanje u plitkim vodama, i jedan je od najčešćih sportskih uzroka ozljeda kralježnice. Bez obzira na bolne uzroke, ozljede kičmene moždine mogu nastati zbog bezbolnih uzroka kao što su tumori kičmene moždine, infekcije kičmene moždine i bolesti motornih neurona.

Koje je kliničko stanje koje primjećujemo nakon ozljede kičmene moždine?

Javljaju se različite vrste paralize, ovisno o stupnju infekcije.

Šta znači paraplegija (hemiplegija) i kvadriplegija (tetraplegija)?

Kvadriplegija (tetraplegija) nastaje kao posljedica ozljede kičmene moždine na nivou vratnih pršljenova, kod koje pacijent pati od nedostatka ili problema sa senzorima i motorikom u rukama, trupu, nogama i zdjeličnim područjima.

Što se tiče paraplegije (hemiplegije), ona nastaje kao posljedica ozljede kičmene moždine u nivou torakalnih ili lumbalnih pršljenova, pri čemu pacijent pati od nedostatka ili senzornih ili motoričkih problema u nogama i karličnim organima.

Šta je potpuna ozljeda i nepotpuna ozljeda?

Ako je kičmena moždina potpuno oštećena u nivou na kojem je došlo do ozljede u kralježnici, dolazi do potpunog gubitka osjeta i pokreta u području ispod razine ozljede. Stoga se naziva potpuna ozljeda i naziva se AZIJA A.

Ako je kičmena moždina djelimično oštećena, tada će gubitak osjeta ili pokreta također biti djelomičan ispod nivoa ozljede, što se naziva nepotpuna ozljeda i naziva se ASIA B, C, D, E ovisno o motornom stanju.

Koji se problemi mogu uočiti i uočiti kod pacijenata?

Najvažnije i najočiglednije je potpuni ili djelimični gubitak osjeta i kretanja ispod nivoa ozljede.

Uočavamo i probleme s kontrolom i osjetom u mokraći i povezane probleme urinarnog trakta, a u slučaju da pacijent nije u mogućnosti da pravilno isprazni mokraćnu bešiku može doći do ozbiljnih problema sa krvnim pritiskom, a ukoliko se ne izvrši adekvatna rehabilitacija mokraćnog mjehura. Kada se završi, pacijent se može suočiti s nekoliko problema koji mogu dovesti do zatajenja bubrega u godinama nakon ozljede. Pacijent također može primijetiti probleme s pražnjenjem crijeva. A s obzirom da pacijent neprekidno leži, mogu se pojaviti krevetne rane i čirevi od proleža ako se ne prate dobro, jer je liječenje i zacjeljivanje proležanina vrlo teško. A zbog nekorištenja mišića i kostiju može doći do ograničenja pokreta zglobova. Pacijent može imati i jake grčeve i grčeve mišića, što su problemi koji onemogućuju provođenje rehabilitacijskih programa i utiču na kvalitetu života pacijenta. Osim toga, neki problemi sa seksualnom funkcijom mogu se pojaviti kod pacijenata s ozljedama kičmene moždine.

Da li povrijeđeni imaju koristi od rehabilitacije?

Nažalost, ako je ozljeda potpuna, pacijent ne može vratiti motoričku sposobnost ili osjećaj.

Kod pacijenata s djelomičnom ozljedom kičmene moždine, pacijent može primijetiti djelomični ili potpuni povratak osjećaja i pokreta u roku od nekoliko mjeseci ili godina.

Rana i napredna rehabilitacija je neophodna za ozlijeđene pacijente, bilo da je ozljeda potpuna ili nepotpuna, kako bi se spriječili gore navedeni problemi i kako bi pacijent mogao samostalno nastaviti život koristeći preostale funkcije na najbolji način.

Šta se radi na rehabilitaciji ozljeda kičmene moždine?

Cilj pacijenata sa ozljedom kičmene moždine je spriječiti komplikacije i osigurati samostalnost u životu pacijenta. Pokušaj povratka snage u mišićima je glavni cilj. u tu svrhu se primjenjuje niz ručnih tretmana, vježbi pokreta, vježbi istezanja i vježbi jačanja mišića uz moderne tehnike kao što su robotska terapija kao što su Lokomat  (robot za hodanje), Armeo Power robot (za ruke i šake), Amadeo robot (za dlan i prste), hidroterapiju, funkcionalnu neuromuskularnu električnu stimulaciju i tehnike transkranijalne magnetne stimulacije.

Bešika i creva se prazne tokom rehabilitacionog programa u redovnim intervalima i kontinuiranom praćenju. Zračni madrac se koristi za prevenciju rana, a vježbe u krevetu se rade kako bi se spriječio grč mišića ili kalcifikacija zglobova. Pacijent se također postavlja u vertikalni položaj kad god je to moguće pomoću pomoćnih uređaja.