Šta je moždani udar?
Moždani udar je netraumatsko oštećenje moždanog tkiva zbog poremećene opskrbe dijela mozga krvlju kao posljedica začepljenja moždanih žila (zgrušavanje ili sužavanje promjera žile postepeno tijekom vremena) ili krvarenja.
Koji su faktori rizika za moždani udar?
Poznati faktori rizika za moždani udar dijele se u dvije grupe na promjenjive i nepromjenjive faktore rizika. Faktori rizika koji se ne mogu promijeniti mogu se navesti kao dob, spol, rasa, porodična anamneza, prethodni moždani udar ili istorija opstruktivnog napada.
Promjenjivi faktori rizika su:
- Hipertenzija
- dijabetes (dijabetes)
- Pušenje
- Prekomjerna upotreba alkohola
- gojaznost
- Pogrešne navike u ishrani
- Hiperlipidemija (visok nivo lipida u krvi)
- Nedostatak fizičkog kretanja
- Poremećaji srčanog ritma
- Bolesti srčanih zalistaka
Studije pokazuju da je otprilike 90% slučajeva moždanog udara uzrokovano faktorima rizika koji se mogu promijeniti, tako da ih je moguće spriječiti.
Koje je kliničko stanje koje je posljedica moždanog udara?
Kao rezultat moždanog udara, kliničko stanje koje može varirati od gubitka motora (slabosti), senzornog poremećaja, poremećaja koordinacije ravnoteže, poremećaja govora i gutanja, urinarne i fekalne inkontinencije i gubitka kognitivnih funkcija može se pojaviti u jednoj polovini tijela. ovisno o mjestu lezije.
Kako liječiti moždani udar?
Liječenje moždanog udara treba započeti odmah nakon moždanog udara. Ako se liječenje započne u roku od nekoliko sati, može se spriječiti trajno oštećenje moždanog tkiva. Stoga se medicinski tretman primjenjuje u ranom periodu prema vrsti moždanog udara i kliničkom stanju pacijenta. Rehabilitacija je također dio ovog tretmana i važno je započeti rano. Informacije o Romatem kampu za ranu rehabilitaciju možete dobiti u našem pozivnom centru.
Koja je svrha rehabilitacije moždanog udara?
Cilj rehabilitacije pacijenata sa moždanim udarom je omogućiti pacijentima što samostalniji život uz maksimalnu kvalitetu života. Dok je prvi cilj obnavljanje narušenih funkcija, jedan od glavnih ciljeva programa rehabilitacije je i liječenje nekih komplikacija nakon moždanog udara i poduzimanje svih mjera za sprječavanje mogućih komplikacija.
Koji su najvažniji problemi koji zahtijevaju rehabilitaciju kod pacijenata s moždanim udarom?
Problemi kretanja (hodanja) i gubitak funkcije gornjih ekstremiteta (ruke i šake) su izraženi kod pacijenata nakon moždanog udara. Problemi sa ustajanjem i hodanjem su problemi koji najviše izazivaju ovisnost kod pacijenata. Problemi s ramenom, rukom i šakom važni su u smislu izazivanja boli i izazivanja ograničenja u svakodnevnim životnim aktivnostima.
Hoće li doći do oporavka nakon moždanog udara? Kome je potreban program rehabilitacije?
Otprilike 10 posto pacijenata koji imaju moždani udar može se vratiti poslu i svakodnevnim životnim aktivnostima bez ikakvih posljedica. 10 posto pacijenata uprkos svemu treba stalnu njegu u stacionarnim centrima. Preostalih 80 posto pacijenata treba aktivan program rehabilitacije.
Da li se mozak obnavlja? Da li zacjeljuje spontano? Koji je najvažniji faktor koji na ovo utiče?
Posljednjih godina intenzivirana su istraživanja neurofizioloških mehanizama te se shvatilo da mozak ima veliki potencijal za klinički oporavak i adaptaciju nakon moždanog udara. Pomoću ovog mehanizma zvanog neuroplastičnost, mozak se restrukturira i mozak se obnavlja. A faktor koji najbolje djeluje ili aktivira ovaj potencijal su rehabilitacijski pristupi, a shvaćeno je da rehabilitacija igra ključnu ulogu u smanjenju posljedica nakon moždanog udara i invaliditeta.
Koje se komplikacije (problemi) vide nakon moždanog udara?
Kao posljedica moždanog udara, klinička slika može nastati od motoričkog gubitka (slabosti), senzornog poremećaja, poremećaja koordinacije ravnoteže, poremećaja govora i gutanja, urinarne i fekalne inkontinencije te gubitka kognitivnih funkcija u jednoj polovini tijela. Osim ovih, kontrakture zglobova, ograničenja pokreta, spastičnost, dislokacija ramena i bol u ramenu, disfunkcija mokraćnog mjehura, disfunkcija crijeva, duboka venska tromboza, problemi s govorom, problemi s gutanjem, rane od pritiska, depresija, problemi sa spavanjem, infekcije, osteoporoza, padovi i komplikacije kao što su frakture, sindrom rame-ruka, lezija brahijalnog pleksusa.
Šta se radi u Programu rehabilitacije od moždanog udara?
U programu rehabilitacije od moždanog udara, uz konvencionalne pristupe liječenja kao što su niz vježbi pokreta, vježbe istezanja, vježbe jačanja mišića, trening ravnoteže i hoda, tehnike neurofacilitacije, robotska rehabilitacija (hodanje, ruka i šaka i roboti za prste), tretmani u bazenu, zrcalne terapije, tretmani obavezne upotrebe, tretmani virtuelne stvarnosti, biofeedback, funkcionalni Noviji i napredni pristupi rehabilitacije kao što su neuromuskularna električna stimulacija i tehnike transkranijalne magnetne stimulacije također se mogu uključiti u plan liječenja.